Stižu prve presude u korist mještana Murtovine zbog šteta koje su pretrpjeli zbog nepravilnog održavanja Savinog potoka, odnosno njegovog izlivanja usled obilnih padavina krajem 2012. i početkom 2013. godine.
Oko četrdeset mještana tužilo je Glavni grad i Čistoću trežeći adekvatnu naknadu štete za poplavljena domaćinstva, a koje po predmetu variraju od 200 do 6.000 eura. Advokat mještana Dražen Milačić napomenuo je da su svi slučajevi pred Osnovnim sudom u završnoj fazi te da su zadovoljni prvom donošenom prvostepenom presudom obzirom da su dokazali ono što im je bila i polazna tačka u tužbi, da je uzrok poplava ustvari nepravilno održavanje Savinog potoka.
Sudija Osnovnog suda Radovan Vlaović je presudom od 16. februara obavezao Glavni grad i Čistoću da u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti presude Daliboru i Milovanu Bubanji solidarno isplate 1.916,50 eura naknade štete sa zateznom kamatom od 10. avgusta 2015. godine pa do konačne isplate.
Dalibor Bubanja, je tokom postupka izjavljivao da iz kuće, koja je udaljena od Savinog potoka 200 do 300 metara, u trenutku kada im je poplavio podrum nije mogao da spasi ništa od stvari. Tada im je u cjelosti oštećen pod, agregat za struju, parket star svega par mjeseci. On je izjavljivao da je uzrok izlivanja potoka ustvari smeće koje se u velikim količinama nalazilo na obalama potoka, ali i nelegalna gradnja, parking mjesta koja su mještani pravili uz samu obalu potoka, a zbog čega se korito rijeke vremenom znatno suzilo.
Sudija je na glavnoj raspravi u dokaznom postupku pročitao i nalaz i mišljenje vještaka kao i nalaz i mišljenje
Jedan od zaključaka nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke-hidrotehnike Milorada Jankovića bio je da je uzrok plavljenja posjeda i objekata oko Savinog potoka u Maslinama, nijesu vode formirane na slivu kao velike vode, već isključivo stanje vodotoka, njegova zauzetost objektima i nanosom, što je uslovilo znatno smanjenje proticajnog profila, a čije stanje je pogoršala izrazita obraslost vodotoka. On je navodio i da su na slivu Savinog potoka izgrađene dvije brane za zadržavanje nanosa ali prije 50 godina te da one danas nemaju funkciju, jer su zbog rastinja koje se nije čistilo, napunjene. U obrazloženju je naveo da je propusna moć u potoku smanjena zbog regulacionih radova i nestručne izgradnje objekata.
- U postupcima sa istim predmetom su angažovana dva vještaka hidro smjera Milorad Janković i Veselin Perović, koji su dali skoro identičan nalaz, odnosno utvrdili da je preko Savinog potoka izgrađen veći broj nelegalnih mostovskih prelaza, koji svojim neodgovarajućim gabaritima smanjuju propusnu moć, doprinoseći izlivanju na okolna područja, da se u slivu Savinog potoka erozivnim procesima taloži pijesak u koritu što prouzrokuje izlivanje, a koje se može izbjeći redovnim čišćenjem i produbljavanjem, da se u koritu potoka odlaže otpad, da ima obraslog granja i rastinja koje je zadržavalo smeće i otpad čime su se stvarala začepljenja, te konstatovali i nepostojanje atmosferske kanalizacije a što je Glavni grad bio dužan da uredi - naveo je advokat Milačić.
On je istakao i da je prvostepena presuda sudije Vlaovića osporila navode Glavnog grada i Čistoće koji se uporno brane da je šteta na imovini tužilaca nastala kao proizvod elementarnih nepogoda (poplava, izliva potoka), na koje oni nijesu mogli uticati te da nisu odgovorni za nastalu štetu.
- Iz nalaza se jasno vidi da, da je Čistoća uredno obavljala poslove iz svoje djelatnosti koji su joj povjereni- čistila obalu i korito Savinog potoka od smeća, otpadnih materijala i drugih stvari, ne bi došlo do izlivanja i nastupanja materijalne štete koju građani trpe. Ističem i da je u vremenskom periodu kada se Savin potok izlio, na teritoriji Glavnog grada palo oko 280 litara po metru kvadratnom, a da je u februaru ove godine palo oko 290 litara, te da se pri tom isti potok nije izlio i to iz razloga što su tuženi krajem 2015. godine produbili i očistili Savin potok sa mehanizacijom, a sve nakon što su pokrenute tužbe- kazao je Milačić.
S.R.